2021-01-22 09:31:39

Istraživački rad učenika 5. razreda: Voda - izvor života i energije

    

Učenici petih razreda pod vodstvom učiteljice prirode i biologije Gordane Kragulj u svojim malim istraživačkim radovima odgovorili su na pitanja:

  1. Koji predmeti ili materijali plutaju na vodi, a koji tonu i zašto?
  2. Utječe li količina otopljene tvari (soli) na gustoću i prozirnost vode?
  3. Utječe li količina otopljenih mineralnih tvari u vodi na brzinu zagrijavanja i hlađenja vode?

Služeći se tim podatcima o masi i volumenu svojih uzoraka učenici su izračunali gustoću uzoraka!

Naučili su:

  • tumačiti uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja
  • na temelju opažanja prirode postavljati pitanja povezana s predmetom opažanja
  • bilježiti i prikazivati rezultate mjerenja i opažanja te iz njih izvoditi zaključak
  • raspravljati o svojim rezultatima i uspoređivati ih s rezultatima drugih učenika
  • primijeniti znanje u praksi i prezentirati rezultate rada
  • mjeriti  i prikupljati podatke
  • izvoditi zaključke o gustoći vode i o utjecaju gustoće vode na njezinu prozirnost

Pokazali su i dokazali da različiti predmeti bez obzira na veličinu, ali i vrstu materijala, mogu potonuti ili plutati.

Kako je proces istraživačkog rada učenika izgledao, pogledajte pod „više.

Koji predmeti ili materijali plutaju na vodi, a koji tonu i zašto?

Provjerili smo pokusom!

Pokazali smo i dokazali da različiti predmeti bez obzira na veličinu i vrstu materijala mogu potonuti ili plutati. Hoće li predmet plutati ili tonuti ovisi o razlici između gustoće predmeta i gustoće tekućine u koju ga ubacujemo.

Učenici su istražili i prikupili podatke o tome utječe li količina otopljene tvari na gustoću i prozirnost vode u čaši sa 150 mL destilirane vode bez dodatka soli ubacujući predmete.

Kontrolni uzorak: kovanice, spajalica, pluteni čep, gumeni čep, kamenčić, komadić slamke, tanka grančica i slični predmeti koje su učenici mogli nabaviti.

Učenici su provjeravali prozirnost vode uspoređujući ga s kontrolnim uzorkom.

 

Utječe li količina otopljenih mineralnih tvari u vodi na brzinu zagrijavanja i hlađenja vode?

Zagrijavanjem vode učenici su uočili mjehuriće zraka koji „izlaze“ iz vode. Topla voda ima manje otopljenog kisika, tj. plinova od hladne vode, što smo povezali s pomorom riba tijekom toplih ljeta.

Nakon zagrijavanja na stjenkama čaše ostao je bijeli trag s uzorkom vode sa solju.

Ako se poveća količina otopljenih mineralnih tvari (soli) u vodi, produljit će se vrijeme zagrijavanja i hlađenja vode.

 

Služeći se tim podatcima o masi i volumenu svojih uzoraka učenici su izračunali gustoću uzoraka!

Zašto neki predmeti plutaju, a drugi tonu?

Intuitivno, zaključit ćemo da je ključ u masi – teži predmeti će prije tonuti. Ali! Masa je važna, ali druga važna stvar je volumen. Kad imamo masu i volumen, možemo izračunati gustoću predmeta. Voda ima gustoću 1 g/cm³, tako da je masa istisnute vode jednaka njenom volumenu.

Učenici su to vidjeli na primjeru. Uzeli su predmet mase od 10 g. To znači da kad ga stave u vodu, istisnut će 10 g vode ili (s obzirom na to da je gustoća 1 g/cm³) 10 cm³. Dakle, objekt mora imati volumen veći od 10 cm³ kako bi plutao. Drugim riječima, ako je predmet “gušći” od vode (ima gustoću veću od 1 g/cm³), potonut će.

Učenici su zajedno s učiteljicom došli do sljedećeg zaključka: hoće li određeni predmet plutati ili tonuti ovisi o razlici između gustoće predmeta i gustoće tekućine u koju ga ubacujemo.


Osnovna škola "Ivan Kozarac" Nijemci